Vinoteka Vintesa u Vlaškoj u Zagrebu jedna je od onih kojoj se, kad je otvorena 2015. godine, nije predviđala dugovječnost. Vinoteka je skrivena u haustoru, u malom prostoru od svega dvadesetak četvornih metara, s novopečenim vlasnicima, bračnim parom Samek, koji baš nisu imali osobita iskustva s vinima, niti bliskih kontakata s važnijim vinarijama tadašnjice koje bi kao potencijalno vrijedan kapital unijeli u biznis.
Robert Samek je nekoliko godina prije toga proveo u prodaji vinarije Bolfan i to je bio njihov jedini doticaj s tržištem vina. Svakako premalo da bi osigurao promet na kojem bi se zaradile minimalno dvije bruto plaće, pokrili troškovi najma, režija, dostave i davanja državi i lokalnoj zajednici kojima su čudnovata bića nazvana poduzetnici zasuta bez obzira na to proizvode li ikakav profit. Međutim, prvi dojam često prevari površnog promatrača i upravo su Sameki i njihov nagon za opstankom dokaz tome.
Pažljiva selekcija
Vinoteka Vintesa se iz jednog, budimo realni, pokušaja samozapošljavanja, u kratkom sedmogodišnjem životu prometnula u neku od najzanimljivijih destinacija za nabavu i mjesto hodočašća ozbiljnog broja ljubitelja vina. Početni asortiman nije obećavao. Robert i Zijada Samek pomislili su da bi specijalizacijom za male i anonimne domaće vinare mogli skrenuti pažnju javnosti na sebe pa su krenuli s takvom selekcijom vina, ali su vrlo brzo, zbog potpune nazainteresiranosti kupaca, selekciji pridružili i općepoznata imena koja su im u početku uopće željela dati svoja vina.
Proslavljeni vinari se trude, naime, paziti gdje im se vina prodaju i ne daju robu olako svakom trgovcu koji im zakuca na vrata. Nabavom poznatijih vina ipak su uspjeli zavrtjeti kakav-takav posao, ali im je prihode i plaću osiguravala zapravo veleprodaja, to jest prodaja vina nekolicini dobrih restorana. Vinoteka se i dalje nije pokrivala. Međutim, Robertova pronicljivost, upornost i sposobnost promatranja je tada došla do izražaja. Razumio je da ga skriveni haustor čini nevidljivim prolaznicima Vlaškom, međutim da ga istodobno čini idealnim mjestom za degustacije i okupljanje ljubitelja vina. Stoga je ispred objekta stavio dva stola i počeo s redovnim degustacijama vikendom koje su njegovim kupcima ubrzo postale zamjena za subotnje kave.
Promatranjem i osluškivanjem društva koje je komentiralo vina ispred njegove trgovine brzo je saznao što zapravo treba imati u ponudi, a istovremeno je i dobio priliku kupcima približiti neka vina koja je nabavio impresioniran kvalitetom i pričom koja ih prati.
Povećavao se broj kupaca u vinoteci i u veleprodaji, a onda je, ponukan covid-krizom, otvorio i web-shop koji i danas donosi značajan doprinos prometu vinoteke.
Izgradio je u međuvremenu istančan vlastiti vinski ukus pa je selekciju vina u ponudi vinoteke iz slučajne ili očajne doveo do izvrsne i impresivne. Na policama jednostavno nema loših vina i ponuda više nije ograničena samo na hrvatska, što je bila početna ideja, s pokojom hercegovačkom ili slovenskom etiketom, nego zapravo na fina vina. Vinoteka Vintesa je danas mala i slatka selekcija ozbiljno dobrih vina.
Prirodna vina
Primjerice, u njoj će se naći Ipša, Clai, Benvenuti, Damjanić, Kozlović, Meneghetti, Dobravac, Fakin, Coronica, Kabola i Matošević. Sve redom prvi ešalon istarskog vinarstva. Zatim iz Dalmacije jednako dobar izbor s naglaskom na vinarije Krajančić, Bire, Saints Hills, Mare, Bura, Benmosche, Tomić, Križ, Kiridžija, kao i neki biseri koje treba otkriti poput vinarije Bora, Milina, Sagul, Matela, Ante Sladić, Toreta i G&J. Ostatkom Hrvatske plijene imena poput teško dobavljivog Bodrena, zatim vjerojatno najbolje selekcije Bolfana u državi, a tu su i drugi kao što su Kos, Tomac, Gerstmajer, Krauthaker, Jakob, Galić i Nagual od Zdjelarevića.
Iz Srbije je nabavio jedno od najboljih crnih vina Balkana - Temet Ergo, kao i popularnog prirodnog vinara iz Vojvodine, vinariju Bikicki. Iz Slovenije su tu izvanredni Verus i Ščurek te ekstremni Kabaj, a iz Austrije slavna vinarija Domäne Wachau.
Za današnju sam recenziju iz ponude vinoteke izdvojio tri vina vrijedna pažnje, a koja su ujedno i idealan izbor za sadašnje, jesenje doba. Sva tri vina su iz razreda jantarnih vina, dobivena maceracijom bijelog grožđa te iz vinarija koje se deklariraju kao prirodne, a od kojih vinarija Bolfan posjeduje i ekološki certifikat.
Bolfan Natura 2017. (SO2 free)
Cijena: 160 kn (Vintesa)
Kvaliteta: 91/100
Tamnije, pomalo mutne, žutosmećkaste boje s nijansom jantarne. Izgleda kao indijski čaj u vinskoj čaši. Prekrasno miriše, vrlo intenzivno i slojevito, s cvijećem i suhim biljem kao vodećim aromama pa s notama voska i suhim kruškama u pozadini. Okus je snažan i krepak, puna tijela, niskih kiselina, a opet s puno zavodljive slasti, osobito na finišu. Dugačkog trajanja, s jesenskim dunjama i mušmulama na retrookusu. Zaista bogato vino, bogata okusa, kompleksnog i intenzivnog mirisa. Čistog je finiša, nema ni traga ustajalosti koja vina bez sulfita znaju imati. Vino je jednostavno lijepo u svakom segmentu. Poslužiti uz azijska jela s teriyaki umacima, bilo mesna ili riblja, zatim fišpaprikaš, pa svinjetinu u slatko-kiselim umacima i slično. 14% alk.
Bikicki SO 2018.
Cijena: 145 kn (Vintesa)
Kvaliteta: 90/100
Potpuno mutne limunskožute boje. Na nosu prevladavaju suhe herbalne note poput sijena, s atraktivnom citrusnom pozadinom. Okus je živahan, osvježavajućeg karaktera, a istodobno kremast i zaobljen. Elegantan i oštrih kiselina s jedne strane, a bogat i slastan s druge. Finiš mu obilježava neodoljivi retrookus na limunsku kremu. Jako lijepo vino. Poslužiti uz pileće pečenje, bijelu ribu na lešo, smuđa na orly i slično. 11,5% alk.
Kabaj Rebula 2017.
Cijena: 149 kn (Vintesa)
Kvaliteta: 87/100
Svjetlije jantarne boje, sasvim bistre. Blaga mirisa koji više odlikuju sekundarne i tercijarne arome nego primarno voćne, što je i za očekivati od odležane rebule koja po prirodi nije aromatična sorta. Ljepota ovog vina je u okusu, živom i elegantnom, a paradoksalno dugačkom i intenzivnom, s obiljem citrusnosti i slane mineralnosti, zatim s notama starog drva i s jako ugodnim dodirom tanina koji pojačavaju intenzitet i trajanje. Poslužiti uz bijelu ribu iz škrovade, trlje na lešo, odreske zubaca u vinu. 12,5% alk.
