Proljetni mrazovi, ljetne tuče, poplave i velika nevremena koja su do početka srpnja znatno umanjila urod sezonskog povrća i voća, najvažniji su uzrok velikog skoka cijena voća i povrća na tržnicama i u dućanima. Ljetni udar na džepove potrošača najviše se osjeti kod povrća, gdje je primjerice cijena mahuna i dalje oko 30 kuna iako je lani u ovo doba godine bila upola manja.
Ili kod blitve (sada 20, lani 15), špinata (sada 30, lani 20), rajčica poput volovskog srca (sada 20, lani 12), zelene paprike (sada 15, lani 10), tikvica (sada 10, lani šest)...
Koji su razlozi povećanja cijena povrća pokušali smo doznati od Vjekoslava Budanca, predsjednika Zajednice udruga hrvatskih povrćara.
- Evo, upravo gledam koja je otkupna cijena za naše članove koji nemaju svojih prodajnih mjesta. Paprika je šest kuna, rajčica osam, krastavci i tikvice oko kunu i pol, dakle daleko je to od onih koje su na tržnicama. Što da vam kažem, iako je zbog vremenskih nepogoda urod znatno manji i cijene su veće, opet će nakupci i prekupci dobiti više novca od samog proizvođača, a krajnju cijenu će platiti potrošač. To je problem koji još nismo riješili - kaže Budanec.
Troškovi rastu
Slično nam govore i prodavači na Dolcu koji se ponedjeljkom uglavnom odmaraju. U kratkom obilasku proizvođač iz Turopolja kod kojeg često kupujemo domaće proizvode kaže da je kod njega volovsko srce 12 kuna i nema nikakvog razloga da bude skuplje.
Njegov kupac uključuje se u raspravu i prstom pokazuje prema štandovima nasuprot ribarnici.
- Idite tamo na dalmatinsko krilo, kod njih cijene divljaju, sve je skupo kao da ste u došli u Acapulco, a seljačko povrće - kaže nam umirovljenik koji se, kaže, inače ne predstavlja medijima.
Odlazimo do praznih štandova, prodavač koji jedini radi nije raspoložen za priče o cijenama.
Zato jest Senad Hujić, vlasnik OPG-a iz Donje Zeline, koji svoje ekološke proizvode prodaje uz lift na Dolcu. Cijene su kod njega paprene: volovsko srce 40 kuna, paprike i patlidžani 30, krastavci 20. Pitamo ga kako to da se povrće iz konvencionalnog uzgoja cjenovno gotovo približilo ekološkom koje je zahtjevnije i skuplje.
- Ne znam, to mi doista nije jasno. Mi formiramo svoje cijene prema troškovima koji stalno rastu, ali zbog potrošača držimo stabilne cijene - kaže nam Senad pokazujući certifikat austrijske nadzorne kuće koji dokazuje da od 500 testiranih pesticida u njegovim proizvodima nema niti jednog. Bravo.
Mlijeko i ulje
No, vrlo slična volovska srca od starog sjemena kakva kod njega stoje 40 kuna, vidjeli smo na turopoljskom štandu po 12 kuna, a na štandu OPG-a Marija Miklečića iz Vrbovca mogu se kupiti i za 10 kuna.
Prodavač na popularnom štandu u prolazu prema katedrali ponosno ističe da su kod njih mahune 20 kuna kad su drugdje 40 ili sada za vrhunske cherry rajčice ne trebate dati 40 kuna za kilogram, nego 10 kuna za 65 dekagrama.
Na povratku susrećemo i jednu kumicu, Mandu Slonšek koja zbraja mali utržak od dnevnog prometa na placu.
- Je, celi dan sam zgubila, a niš... Ponedelek je to, slabo, slabo. A visoke cijene? Je, sinek, odite si u dućane pa vidite kam se zela cena ulja, mlijeka i jogurta - kaže nam.
I Manda je u pravu. Val poskupljenja prehrambenih proizvoda počeo je s poskupljenjem mlijeka i mliječnih fermentiranih proizvoda za 50 lipa povratne naknade za ambalažu.
Iako su iz Croatiastočara mjesecima upozoravali da je Hrvatska jedina zemlja u svijetu koja uvodi tu naknadu, ona je zaživjela, a trgovci su cijenu digli po nekoliko kuna.
Zvjezdana Blažić, vrsna poznavateljica agrarnih prilika i neprilika i analitičarka Smartera, kaže da je do porasta cijene ulja došlo zbog poremećaja tržišta uslijed opasnog rasta cijena žitarica zbog pojačanog kineskog kupovanja stočne hrane radi oporavka stočnog fonda.