Europska agencija Europol koja pomaže zemljama u borbi protiv međunarodnih zločina i terorizma otkrila je kako se konjsko meso prodavalo pod teletinu.
"Mi redovito mijenjamo europske zakone, poboljšavamo ih i pooštravamo ih kako bismo spriječili krivotvorenje hrane, no, nažalost, uvijek ima onih maštovitih pojedinaca koji se snađu. Nađu neke rupe u zakonu", izjavila je eurozastupnica Biljana Borzan kako prenosi Dnevnik hr.
Nadalje, kako prenose i Slobodna Dalmacija i Dnevnik.hr u operaciji OPSON X koja se provodi od prosinca 2020. godine zapljenjeno je 16 000 tona robe koja je nezdrava, pokvarena ili ilegano prerađena.
U ovom izvješću među zemljama u koje je stiglo ilegalno konjsko meso, a koje je deklarirano kao teletina, navodi se i Hrvatska.
Osim mesa u Hrvatskoj je najviše lažnjaka pronađeno među alkoholnim pićima - prednjače vino i votka.
Novinari Nove tv kontaktirali su našu Veterinarsku inspekciju, Ministarstvo poljoprivrede, Agenciju za hranu i Državni inspektorat, no nitko od njih nije imao podatke koliko je lažnjaka stiglo na hrvatsko tržište i koliko se pojelo konjetine koja je deklarirana kao teletina.
Ukupna vrijednost ilegalne hrane i pića zaplijenjenih u toj akciji je 54 milijuna eura, a izdano je više od 600 globalnih naloga za uhićenje. Šef Interpola Jürgen Stock izjavio je kako su napravili 68 tisuća provjera, uhitili 663 osobe, pretražili 2409 lokacija i razbili 42 kriminalne mreže.
„Lažni proizvodi koji mogu naštetiti ljudskom zdravlju nažalost nisu rijetkost ni u trgovinama, a sve se češće prodaju i preko interneta, gdje je mogućnost prijevare još veća jer je teško ući u trag onome tko vam je loš proizvod prodao. Iako ova akcija po vrijednosti zaplijenjene robe možda nije usporediva s nekima iz drugih sektora, poput primjerice narkotika, izuzetno je bitno da državne policije među sobom surađuju oko prehrambenog kriminala jer se ovdje radi o proizvodima koje svi mi stavljamo na trpezu i svakodnevno konzumiramo – kazao je Stock kako prenosi Slobodna Dalmacija.
Europarlamentarka Biljana Borzan u svom se radu susrela i s drugim vrstama krivotvorenja hrane.
"Krivotvorenja hrane vrlo se često događaju kada se govori o hrani koja je označena bio, organski, eko i slično, koju najčešće uzimaju oni ljudi koji to moraju zbog zdravstvenih razloga. Tim je ta nesreća veća", kazala je za Dnevnik.hr. europarlamentarka Biljana Borzan.